Kibernetički napadi na osobna računala, računalne sustave organizacija pa čak i država, stvarna su prijetnja sigurnosti digitalnog svijeta. U Hrvatskoj je u 2017. nekom vrstom zlonamjernog sadržaja bilo zaraženo približno 320 000 računala. No, EY istraživanje iz 2012. godine pokazalo je kako je 35 posto sigurnosnih incidenata posljedica ljudske pogreške, a ne namjernih napada. Više od polovine preostalih sigurnosnih incidenata rezultat su namjernog napada koji se mogao izbjeći da su ljudi na sigurniji način raspolagali podacima.
Rizik od gubitka podataka ili prekida rada ostavlja dalekosežne posljedice na poslovanje organizacije. Određene studije pokazale kako je dio organizacija koje su iskusile neki oblik sigurnosnog incidenta, prestao s poslovanjem zbog nenadoknadivih šteta koje je isti ostavio na njih.
Bitno je prepoznati rizike koje sa sobom nosi digitalizacija poslovanja te se pravovremeno informirati o načinima i alatima zaštite koji nam mogu pomoći da ne budemo laka meta zlonamjernih hakera.
Nekoliko je mogućnosti kojima umanjujemo šanse za zarazu računala na kojem radimo (izvor: CERT):
- Korištenje složenih i različitih lozinki – bitno je da Vaše lozinke sadrže više različitih tipova znakova (mala i velika slova, brojeve, specijalne znakove). Takve lozinke teže se probijaju. Također, trebali bi za svaki servis koji koristimo rabiti drukčiju lozinku. 48 posto građana u zadnjih godinu dana nije promijenilo svoje lozinke, a 81 posto ih koristi istu zaporku za svaki servis.
- Redovita nadogradnja i ažuriranje operativnog sustava i aplikacija – novije, ažurirane verzije softvera (osobito za sigurnosne sustave kakvi su aplikacije protiv zlonamjernih softvera, alati za filtriranje sadržaja i sustavi otkrivanja neovlaštenih upada) u sebi sadrže rješenja (softverske nadopune, zakrpe) na otkrivene sigurnosne propuste koji Vaše računalo čine ranjivima. Iz tog razloga, uključivanje automatskog ažuriranja može Vam pomoći pri borbi sa zlonamjernim hakerima.
- Korištenje korisničkog računa sa smanjenim privilegijama (Standard user) - preporučljivo je da korisničko ime kojim se služite u svakodnevnom radu ima ograničen pristup računalu. Na taj način, većina malvera jednostavno neće imati pristup ključnim dijelovima operativnog sustava i neće moći obaviti svoj zadatak. Kada vam zatrebaju veće ovlasti, jednostavno se odjavite i prijavite ponovno kao korisnik Administrator, obavite što trebate i ponovno se prijavite sa svojim svakodnevnim korisničkim imenom.
- Antivirus/antispyware/antimalware – Softverska rješenja osmišljena za identifikaciju, zaustavljanje i zaštitu računala od zlonamjernog sadržaja. Antivirusni alat obvezni je dio softverske opreme računala, a neka od rješenja dolaze u paketima sa drugim sigurnosnim softverima (npr. vatrozidom).
- Vatrozid – aplikacija koja ograničava mrežnu komunikaciju između vašeg računala i Interneta; selektivnim propuštanjem prometa izbjegava se neovlaštena komunikacija i smanjuje mogućnost iskorištenja sigurnosnih propusta u aplikacijama koje ne koristite, a koje imaju mogućnost mrežne komunikacije.
- Provjereni sigurnosni alati – za zaštitu svojeg računala koristite samo provjerena softverska rješenja za zaštitu od zlonamjernog softvera. Ne nasjedajte na sumnjive oglase. Često se zlonamjerni softver krije upravo u takvim poveznicama.
Edukacija o računalnoj sigurnosti te praćenje savjeta za sigurnost u digitalnom svijetu uvelike smanjuje rizik od zaraze računala. Neke od navedenih savjeta možete početi primjenjivati i sami, a za sva softverska rješenja, njihovu implementaciju i daljnje savjete, obratite se stručnjacima iz IT grupe. Nudimo Vam način da se osigurate protiv štetnog djelovanja zlonamjernih softvera i da neometano izvršavate svoje svakodnevne obaveze kao bi Vaše poslovanje napredovalo u stabilnom i sigurnom okruženju.
Kontaktirajte nas s povjerenjem kako bismo Vaš sustav, poslovanje Vaše organizacije i Vas učinili sigurnijim i zadovoljnijim!